O nama

Dolina Vekova apartmani

Dolina Vekova

Apartmani

DOLINA VEKOVA je apartmanski kompleks smešten u najlepšem delu Kraljeva, uz obalu Ibra, u čuvenoj Dolini jorgovana. Moderno opremljeni apartmani ušuškani su na obroncima planine Stolovi, na desnoj obali Ibra, odakle se pruža pogled na predivan krajolik kanjona.

Kako do nas - polazna tačka Mataruška Banja

Priroda

Dolina Jorgovana

IBAR je jedna od najlepših reka u Srbiji. Svojim tokom formirala je prelepe klisure i doline od Kosovske Mitrovice pa sve do Kraljeva, gde se uliva u Zapadnu Moravu. Protiče kroz živopisne predele i poznat je po brojnim brzacima i bukovima. Kanjon reke Ibar, posebno u predelima Kraljeva, predstavlja prekrasan prizor i idealan je za zaljubljenike u prirodu i ljubitelje adrenalina, raftinga i kajaka. Bogatstvo i raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta jedna je od odlika Ibra i njegove okoline. Ibar je jedna od najvažnijih ribolovnih voda koja je bogata raznovrsnim ribljim fondom. Neke od vrsta koje žive u reci Ibar su klen, rečna mrena, skobalj, štuka, som i dr. U ovim krajevima, u Ibar se ulivaju i druge manje planinske reke kao što su: Studenica, Dubočica, Bresnička reka, Maglešnica, Lopatnica, Crna reka i Zamčanja. Na Ibru se tradicionalno organizuje

Veseli spust, manifestacija zabavnog, spotrskog i avanturističkog karaktera. Tokom ovog dogadjaja, na Ibru se okuplja hiljade ljudi koji splavare od tvrdjave Maglič do Mataruške banje.

STOLOVI su planina u centralnoj Srbiji, jugozapadno od Kraljeva, omeđena sa zapadne strane rekom Ibar koja je odvaja od Čemerne planine i Troglava. Sa istoka joj je granica reka Ribnica, a sa južne Brezanska reka koja se uliva u Ibar i odvaja Stolove od Studene planine. Obronci Stolova na severu dosežu do manastira Žiče.Iako je okružena mnogobrojnim rekama planina je skoro gola sa nešto malo bukovih i hrastovih šuma. Pretpostavlja se da su šume iskrčene još u srednjem veku jer je šira okolina Kopaonika bila značajan rudarski centar nemanjićke Srbije.Najviši vrh Stolova je Usovica (1375 m). Drugi po visini je vrh Čiker (1325 m). Uspon prema Usovici moguće je izvesti iz više pravaca: iz Kamenice, Brezne, Žiče, Dobrih strana i Magliča. Ono po čemu je ova planina posebno atraktivna su krda poludivljih konja, koja se skoro uvek mogu videti na ovoj planini. Ona predstavljaju nešto po čemu je ovo područje posebno atraktivno i sve posećenije od ljubitelja prirode i ovih divnih životinja. Ono što ova planina još nudi je pregršt atraktivnih planinarskih staza, od najlakših pešačkih staza do najzahtevniji koje će zadovoljiti i iskusne planinare. Na Stolovima se svake godine u maju tradicionalno održava manifestacija „Narcisu u pohode” Na ovoj manifestaciji okuplja se veliki broj planinara i ljubitelja prirode iz cele Srbije i okolnih zemalja kako bi uživali u prizorima narcisa koji krase ovu planinu. U pitanju je jedna od najstarijih manifestacija u Srbiji, nastala 1956. godine. Od 2022. godine, Stolovi su dobili status predela izuzetnih odlika. 
Sa druge strane kanjona Ibra su planine Troglav i Čemerno.

REKA LOPATNICA je leva pritoka Ibra. Jedna od najlepših i najbistrijih planinskih reka, bogata biljnim i životinjskim svetom. Kao prava planinska reka, stanište je potočne pastrmke potočnih rakova. U okolini Lopatnice nekada su se nalazili rudnici magnezijuma, kojim je ovaj predeo bogat. (reka, ribe, stari rudnik)

 

BOGUTOVAČKA BANJA nalazi se južno od Kraljeva na šumovitim padinama planine Troglav, na 520 m nadmorske visine. Umereno kontinentalna klima, nezagađena životna sredina okružena šumovitim obroncima okolnih planina i reka Lopatnica pružaju izvanredne uslove za lečenje, odmor i rekreaciju. Lekovita mineralna voda temperature 25-27 stepeni pomaže u lečenju mnogih oboljenja.

 

REKA STUDENICA nazvana po studenoj vodi, pritoka je Ibra. U mestu Ušće uliva se u Ibar. Reka Studenica izvire ispod Golije na visini od preko 1600 metara. Ledena reka prepuna virova i brzaka usekla je izmedju Golije i Radočela bajkovitu klisuru. Bogata je biljnim i životinjskim svetom, posebno potočnom pastrmkom.

 

Istorija

Dolina Kraljeva

Ovo je jedan od najlepših predela Srbije u kome se prepliću fantastični pejzaži, srednjevekovne legende, priče o veri, junacima, vitezovima  kraljevima.

Dolina Ibra se naziva još i Dolinom Kraljeva zbog svog istorijskog značaj. To je mesto rađanja srednjovekovne Srbije, starih puteva Nemanjića, tvrđava i manastira koji predstavljaju deo svetske kulturne baštine.

TVRĐAVA MAGLIČ jedna je od najočuvanijih srpskih srednjovekovnih tvrđava, obavijena velom tajni i legendi, građena na strmoj i goloj steni kupastog oblika iznad Ibra, mesto koje svojom lepotom očarava svakog putnika namernika. Nalazi se 20km južno od Kraljeva. Postoje dve pretpostavke: prva da ga je podigao Uroš I, posle mongolskih prodora, druga da je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani. Svakako je bio sedište arhiepiskopa Danila II koji je iz Magliča upravljao crkvenim i državnim poslovima. Maglič čini osam kula povezanih bedemima. Tvrdjavu sa tri strane okružuje reka Ibar dok se na četvrtoj strani nalazi šanac usečen u stenu. Iznad šanca se uzdiže prva kula, Donžon, a na suprotnom pravcu nalaze se tri kule jedna uz drugu koje su kontrolisale Ibar. Pored 8 kula tvrđava ima i palatu smeštenu na zapadnom delu, crkvu Svetog Djordja, bunar izdubljen u steni kružne osnove i rezervoar koji se nalazi uz prvu kulu. Maglič je kao prva tvrdjava do novijih dana bio skoro nedostupan, pa je bas zahvaljujući tome jedan od naših najočuvanijih srednjovekovnih gradova.

 

MANASTIR STUDENICA nalazi se u okolini Kraljeva. Jedan je od najstarijih, najlepših i nekada najbogatijih srpskih manastira. Nalazi se u dolini reke Studenice, okružen borovim šumama. Zadužbina je Stefana Nemanje koji ga je podigao u 12 veku i ovde je primio monaški postrig i ime Simeon. Manastir
predstavlja najlepšu gradjevinu srpske srednjovekovne arhitekture, poznat je i po kolekciji fresaka iz 13. i 14. veka. Nemanjin treći sin Sava je preneo mošti Svetog Simeona sa Hilandara u Studenicu gde su i dan danas. Pod Savinim
starateljstvom, Studenica je postala politički i duhovni centar srednjovekovne
Srbije. Očuvane su tri crkve, a od ostalih građevina ostali su samo temelji ili su potpuno iščezle. Najznačajnija je Nemanjina crkva, sagrađena posle 1183. i posvećena Bogorodici. Unesko ga je 1986. godine zbog izuzetne lepote i
kulturno-istorijskih i umetničkih vrednosti uvrstio u listu Svetske baštine.

DOLINA JORGOVANA Od Kraljeva do Raške, klisurom reke Ibar prostire se Dolina jorgovana. Krije jednu od najlepših istorijskih ljubavnih priča. Predeo izuzetne lepote, nazvan je tako po tome što je srpski kralj Uroš Nemanjić u ime ljubavi prema svojoj budućoj ženi čitavu dolinu zasadio jorgovanima, kako bi je podsećali na njen rodni kraj, Provansu. Naredio je da se pred dolazak Jelene Anžujskena dvor zasade sve moguće vrste jorgovana. Da joj se ulepša put ovim prelepim drvećem. Želeo je da pripitomi surovi ambijent stenovitog Ibra. Istorija kaže da je Jelena bila toliko oduševljena, da je rekla da se oseća kao da je kod kuće. Dolina Ibra od Kraljeva do Raške se i dan danas zove Dolina jorogvana, a u to ime se svake godine održavaju Dani jorgovana.

 

U dolini Ibra nalazi se i Spomenik ibarskim junacima u Prvom svetskom ratu ili spomenik srpskim ratnicima 1912-1918. Spomenik je podignut 1930. godine i posvećen je ibarskim junacima poginulim u balkanskim i Prvom svetskom ratu. Spomenik predstavlja betonsku statuu srpskog ratnika iz Balkanskih i Prvog svetskog rata sa spomen pločom na kojoj piše „Ibarskim junacima palim za kralja i otadžbinu 1912–1918”. Spomenik visine tri i po metra se nalazi na vertikalnoj kamenoj litici četrdeset metara iznad reke. Ratnik je u uniformi iz Prvog svetskog rata, sa puškom u desnoj ruci. Vojnik je okrenut tako da motri prema magistralnom putu da podseća prolaznike na junaštvo ibarskih ratnika.

 

MANASTIR ŽIČA nalazi se u okolini Kraljeva. Jedan je od najznačajnijih srpskih manastira. Izgrađen u 13. veku, zadužbina je Stefana Prvovenčanog. Kada je srpska crkva postala autokefalna 1219. godine, Žiča postaje njeno prvo sedište. Manastir Žiča mesto je krunisanja srpskih srednjevekovnih kraljeva. Žiča je u narodu poznata i kao “sedmovrata Žiča. Po nardnom predanju u Žiči je krunisano čak sedam kraljeva, od kojih je svaki pre krunisanja ulazio na jedna glavna vrata, a izlazio na druga, nova vrata crke Svetog Spasa.

Dolina Vekova

Mesto za vaše najlepše trenutke

Organizacija vaših događaja. Neka naš prostor bude mesto gde ćete provesti vaše najlepše trenutke!

Rezervišite apartman

Popunite formular ispod a mi ćemo vas uskoro kontaktirati.